AVOKADO je posljednjih nekoliko godina pravi hit u svijetu – iako je ovo tropsko voće iz prašuma Srednje i Južne Amerike već stoljećima dio tamošnjih kuhinja, tek je u ovoj deceniji postalo popularno diljem svijeta, no čini se kako mu popularnost sve više pada.
Naime, sve više svjetskih restorana traži alternative avokadu u drugim namirnicama ili ga napušta u potpunosti. Razlog tomu je što avokado ima ogroman ugljični otisak, za rast mu je potrebno 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da postaje nedostupan za lokalno stanovništvo u područjima u kojima se uzgaja.
Alternativa avokadu
Thomasina Miers, suvlasnica lanca meksičkih restorana Wahaca, 2021. godine predstavila je umak za koji smatra da je dobra alternativa popularnom guacamoleu – Wahacamole umak inspiriran zelenim guacamoleom, napravljen od boba, zelenog čilija, limete i korijandera. No, ovaj restoran nije jedini koji je smanjio korištenje avokada ili ga potpuno izbacio iz uporabe.
U Torontu je meksički kuhar Aldo Camarena predložio alternativu guacamoleu napravljenu od paste od tikvica i sjemenki bundeve, chef Santiago Lastra uključio je umak u stilu guacamolea napravljen od pistacija i fermentiranih ogrozda na jelovnik u svom meksičkom restoranu u Londonu, a irski ugostitelj JP McMahon razvio je alternativu guacamoleu napravljenu od čičoka.
Čak je i popularni zagrebački Boogie Lab sa svog menija maknuo avokado, o čemu smo više pisali ovdje, a poručili su da će sva hrana koja se služi u Boogie lokalima biti sezonska i lokalna. No je li avokado zaista toliko loš i, kako neki kažu, gori za okoliš od mesa i mliječnih proizvoda?
Proizvodnja i transport avokada
Avokado raste na drveću, a ta mu činjenica svakako ide u prilog. Naime, drveće hvata ugljični dioksid iz atmosfere i zauzvrat ispušta kisik, a njihovo korijenje također pomaže u zaštiti tla od erozije. Drvo avokada potječe iz Meksika, gdje se većina avokada još uvijek uzgaja, ali se danas, osim u Meksiku, avokado uzgaja i diljem svijeta u tropskim i suptropskim klimama.
Postojeće plantaže avokada, ako se njima dobro upravlja, nisu problematične. Međutim, budući da potražnja za avokadom raste, u nekim područjima nastaju problemi. Kada se zemlja raščisti kako bi se napravilo mjesta za stabla avokada ili se voda preusmjeri iz potoka i rijeka radi navodnjavanja, ugljični i vodeni otisak avokada raste.
To ne znači nužno da je avokado loš, to jednostavno znači da njegova proizvodnja nije toliko održiva. Dok se to ne popravi, i dalje možemo povremeno uživati u avokadu, ali možda ga ne bismo trebali jesti svakodnevno kako bismo izbjegli tako visoku potražnju.
Što je gore za okoliš – proizvodnja avokada ili mesa?
Osim toga, stabla avokada trebaju više vode nego druga stabla – za uzgoj jednog avokada potrebno je 320 litre vode. No, u usporedbi s mesom, avokado je ipak beskrajno bolji – za proizvodnju 150 grama junetine potrebno je 2.315 litara vode, za istu količinu svinjetine potrebno je 900 litara, a za piletinu 650 litara.
Avokado se također često koristi kao zamjena za maslac kao kremasti namaz ili u desertima, a da biste proizveli prosječnu količinu maslaca veličine avokada, potrebno vam je čak 833 litre vode.
(Index.hr)