Bagrem je na našim prostorima jako spominjana biljka, no ipak rijetki su upoznati s njom na pravi način. Naime, riječ je o ljekovitoj biljci koja se koristi za liječenje i uklanjanje mnogih tegoba.
Ako želite brati bagremov cvijet, tada treba da znate da ga treba ubrati neposredno prije otvaranja, a list još dok je mlad.
Bagrem je danas raširen po cijeloj Evropi, a na našim prostorima raste samoniklo po ivičnim dijelovima svijetlih šuma. Često se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija jer svojim korijenjem dobro učvršćuje tlo. Zbog raskošne cvatnje i mirisnih cvjetova uzgaja se kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima i drvoredima. Sadnice bagrema brzo rastu, prvih godina čak i više od metar.
Ima izrazite i uočljive cvjetove koji rastu u grozdovima i izlučuju puno nektara. Jako su ukusni i jestivi svježi cvjetovi, a mogu se jesti i kao specijalitet na način da se cvjetovi prže prethodno uvaljani u tijesto za palačinke.
Plod bagrema je pljosnata, do 11 cm duga mahuna sa 410 sjemenki bubrežastog oblika. U narodnoj medicini poznat je čaj od osušenih cvjetova bagrema, koji uz to što je ukusan, djeluje ljekovito kod prehlade i kašlja. U svježim mahunama i u sjemenkama nalazimo mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i masnoće. Mahune bagrema mogu se sušenjem konzervisati i upotrebljavati kao povrće. Kuvano sjemenje bagrema može da zamijeni grah, a prženo da posluži kao zamjena za kafu.
LJEKOVITA SVOJSTVA
Cvjetovi sadrže mnoga ljekovita svojstva i tek nešto malo otrovnog robinina koji termičkom obradom i sušenjem potpuno nestaje. Cijeli grozdovi bagrema se beru čim procvjeta i zajedno sa stabljikom se suše na toplom i sjenovitom mjestu, ili u rerni na 40 stepeni. Nakon sušenja, cvjetovi se odvoje i čuvaju u kartonskoj kutiji ili papirnoj kesi na suvom i tamnom mjestu.
U narodu cvijet se koristi kod prehlade, gripa, grčeva u želucu i stomaku, zatim kod glavobolje i za bolje lučenje žuči. Cvjetovi snižavaju holesterol i imaju diuretsko i laksativno dejstvo. Najčešće se konzumira bagremov čaj.
BAGREMOV MED
Vjerovatno najpoznatiji derivat bagrema je njegov med. Blagog je ukusa, svijetložute boje i lijepog mirisa i spada u jedne od cjenjenijih vrsta meda. Sporo se kristalizuje zbog toga što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Preporučuje se djeci, bolesnicima koji se oporavljaju, starima i svima sa problemima sa želucem, nervozom, nesanicom i nemirom. Najbolje ga je konzumirati sa čajem od kamilice.
Za smirenje prije spavanja popijte šolju čaja od matičnjaka s dodatkom kašičice meda od bagrema. Pušačima je preporučljivo odmah po ustajanju da pojedu kašiku meda od bagrema.
**Recept sa medom
za liječenje astme, bronhitisa i drugih disajnih oboljenja
- 1 kg domaćeg bagremovog meda
- 100 g kafe
- 100 g šipkovog ploda
- 20 g matične mliječi
Pomiješati med, isprženu i samljevenu kafu i dobro osušen i izmrvljen plod šipka. Dodati matičnu mliječ. Mikserom mutiti sve dok se ne dobije homogena masa. Rasporediti u staklene tegle i čuvati na tamnom mjestu. Konzumirati po jednu drvenu kašiku prije svakog obroka.
BAGREM U KUHINJI
Cvjetovi se mogu pohovati, dodavati salatama i prženim jajima. Od dobro obrađenih sjemenki se može pripremiti varivo na isti način na koji pripremamo pasulj, ali se ne preporučuje često konzumiranje zbog otrovnih sastojaka.
BAGREM U SLUŽBI LJEPOTE
Bagrem kožu hrani, njeguje, pomaže joj da zadrži vlagu i sprečava stvaranje bora. Od cvjetova se proizvodi eterično ulje koje se koristi u proizvodnji parfema i kozmetike.
Maska od bagremovog meda Pomiješati kašiku meda sa kašikom jogurta. Staviti na lice i držati pola sata, a zatim isprati čajem od kamilice.
Maska za uklanjanje nečistoća Dobro izmiješati kašiku meda i sok od pola limuna. Masu nanijeti na nečistoće, ostaviti pola sata i isprati vodom. Može se koristiti i za pigmentacijske mrlje. Najbolje koristiti uveče, prije spavanja.
OPREZ!
Kora drveta je otrovna i ne smije se koristiti u ljekovite svrhe. Sadrži veoma otrovan toksalbumin robin (do 1,6%), toksalbumin fazin, te neotrovni glikozid siringin, trjeslovine i smole. Robin i fazin aglutiniraju eritrocite kod nekih životinja te razorno djeluju na tkiva. Zabilježena su teška trovanja konja koji su uz lišće jeli i grančice bagrema, ili se u staji otrovali glodanjem kore sa kolaca kojima su u staji bile poduprte jasle.
