Ovakav obrok, koji se zove “jogijski doručak”, dat će vam puno energije, prijeko potrebnih vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka!
Kaže se da se po doručku dan poznaje, a o važnosti doručka govore i mnogi nutricionisti.
Zobene pahuljice pune su vlakana koja potiču probavu i čine vas sitima, a bogate su i proteinima. Za doručak su također odlične i razne sjemenke ili orašasti plodovi jer sadržavaju kvalitetne masnoće.
Ulogu doručka u zdravstvenom smislu ističu i poklonici joge.
Prema indijskoj vještini kuhanja pakšastra (koja je jedna od 16 osnovnih vidja ili znanja), nastala je cijela znanost o utjecaju hrane na tijelo.
Uz pravilno kuhanje i korištenje začina moguće je tijelo i svijest održati zdravima, riješiti se umora i stresa, poboljšati imunitet i koncentraciju.
Kako pripremiti jogijski doručak
Jutarnji obrok može se pripremiti tako da u malu posudu stavite:
- 2 jušne žlice zobenih pahuljica ili pšenice (pšenicu treba prethodno ostaviti da se namače preko noći, te ujutro prokuhati 5 minuta)
- 1 jušnu žlicu svježe mljevenog lana
- 1 jušnu žlicu sezama (opcija; možete dodati ili/i suncokretove, bućine, konopljine i chia sjemenke)
- 1 jušnu žlicu mljevenih badema (ili drugih orašida)
- malo suhih grožđica, brusnica ili drugog suhog voća
- 1 jušnu žlicu meda (ili nekog prirodnog zaslađivača, ako ste vegan)
- začine kao što je cimet, kurkuma (po želji)
U tu smjesu dolijte vrlo malo tople vode, tek toliko da možete dobro promiješati sastojke ili po želi bademovo, sojino ili neko drugo mlijeko.
Ovakav obrok, koji se zove jogijski doručak, dat će vam puno energije, prijeko potrebnih vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka.
Dobrobiti jogijskog doručka
Orašasti plodovi poboljšavaju rad srca i krvnih žila, ali i povećavaju razinu serotonina, koji pomaže da se bolje nosimo s depresijom i nervozom.
Također su bogati vlaknima, bakrom, folatima i angininom. Anginin je aminokiselina važna u održavanju imuniteta.
Orasi zadovoljavaju dnevnu potrebu za mineralima jer u njima ima magnezija, cinka, sumpora, fosfora, joda, nezasićenih masnih kiselina i vitamina.
Bademi su kalcijem bogatiji od drugog orašastog voća.
Lješnjaci su bogati vitaminom C, kalcijem i željezom, a preporučuju se i za uklanjanje žgaravice.
Od svježeg voća, grožđe je najbogatije ugljikohidratima, tako da ono osigurava znatnu dnevnu količinu energije.
Sadrži zaštitne tvari poput resveratrola, dok crno grožđe sadrži i izoflavone.
Samo određene sorte grožđa se suše, čime se dobivaju grožđice koje su još bogatije nutrijentima. Grožđice su odlične za poboljšanje krvne slike i razine hemoglobina.
Pšenica ima velika nutritivna svojstva i jedan je od najboljih izvora primarnih bjelančevina.
Ova žitarica sadrži sve što je potrebno za život – proteine, masti, ugljikohidrate, vitamine, minerale i enzime.
Od esencijalnih minerala najviše sadrži fosfor (50%) i kalij (20-30%), zatim željezo, magnezij i kalcij, pa je stoga dobra protiv iscrpljenosti i neraspoloženja, jača imunitet, pospješuje rast i razvoj organizma.
Med je mješavina niza organskih kiselina, aminokiselina, enzima, peludnih zrnaca, eteričnih ulja, flavonoida, vitamina i minerala u manjim količinama.
Što je med tamnije boje, to u njemu ima više minerala.
Također ima visoki sadržaj glukoze (34%) i fruktoze (41%), tako da dobro hrani mozak i srce, stvarajući zalihe glikogena u jetri.
Ova namirnica je lako probavljiva visokokalorična hrana i zato predstavlja vrhunski izvor energije.
Posebno je pogodna za sportaše, a ujedno je i zdrava alternativa bijelom šećeru!